O le ā le d?enguefivama le DENVvirus?
O le fiva dengue e mafua mai i le siama dengue (DENV), lea e masani ona pipisi atu i tagata e ala i le u o namu fafine ua aʻafia, aemaise lava le Aedes aegypti ma le Aedes albopictus.
E fa ituaiga eseese o le siama (DENV-1, DENV-2, DENV-3, ma le DENV-4). O le pipisi i le tasi ituaiga e maua ai le puipuiga mo le olaga atoa mai lena ituaiga ae le o isi ituaiga.
E tele lava ina pipisi le dengue e ala i u o namu. O vaega autū o lona pipisi e aofia ai:
Veketo:O leAedes aegyptiE ola lelei namu i siosiomaga i totonu o le taulaga ma fanafanau i vai e le tafe.Aedes albopictuse mafai fo'i ona feavea'i le siama ae e seasea ona tupu.
Fesiitaiga mai Tagata i Namu:A u e se namu se tagata ua a'afia, e ulu atu le siama i totonu o le namu ma e mafai ona pipisi atu i se isi tagata pe a mavae le vaitaimi e fa'asusu ai le siama pe a ma le 8-12 aso.
Aiseā e maua ai i tatou i le fiva dengue e oʻo lava i atunuu e lē o iai le teropika?
Suiga o le Tau: O le si'itia o le vevela o le lalolagi ua fa'alauteleina ai nofoaga o manuNamu Aedes,o mea autū ia e feaveaʻi ai le dengue.
Femalagaaiga ma Fefaatauaiga Faavaomalo: O le faateleina o femalagaaiga ma fefaatauaiga faavaomalo e mafai ona oo atu ai i le faalauiloaina o namu e feaveaia le dengue po o tagata ua aafia i vaega e le o ni vaega o le teropika.
Fa'atupuina o A'ai: O le vave o fa'atupuina o a'ai e aunoa ma le puleaina lelei o le vai, ma mafua ai ona fanafanau namu.
Fetuunaiga i le Namu: Ae maise lava namu AedesAedes aegyptimaAetesalbopictus, o loʻo fetuʻunaʻi i tau mālūlū o nofoaga e pei o vaega o Europa ma Amerika i Matu.
O nei mea uma e fesoasoani faʻatasi i le faʻatupulaʻia o le faʻamaʻi o le dengue i vaega e lē o ni vaega o le teropika.
E fa'apefea ona iloa ma togafitia le fiva dengue?
E mafai ona faigata le su'esu'ega faafoma'i o le dengue ona o ona fa'ailoga e le o ma'oti, lea e mafai ona fa'atusa i isi fa'ama'i pipisi.
Fa'ailoga:O fa'ailoga muamua e masani ona aliali mai i le 4-10 aso talu ona fa'ama'i e aofia ai le fiva maualuga, tiga tele o le ulu, tiga i tua o le mata, tiga o so'oga ma maso, mageso, ma le toto itiiti. I tulaga ogaoga, e mafai e le dengue ona fa'asolosolo atu i le dengue hemorrhagic fever (DHF) po'o le dengue shock syndrome (DSS), lea e ono lamatia ai le ola. O le vave iloa e fesoasoani i le puleaina o fa'ailoga a'o le'i fa'ateteleina.
Sailigamauala modengue:
SSu'ega o le erology:Iloa ai antibodies (IgM ma le IgG) e faasaga i le DENV, faatasi ai ma le IgM e faailoa mai ai le faamai talu ai nei ma le IgG e faailoa mai ai le aafiaga ua tuanai. O nei suega e masani ona faaaogaina ifalema'imafale su'esu'e tutotonue faʻamaonia ai faʻamaʻi pipisi o loʻo iai nei pe na muamua atu i le taimi o le toe malosi pe i tagata e leai ni faʻailoga ma e iai talafaasolopito o le aʻafia ai.
Su'ega o le Antigen NS1:Iloa le porotini e le o ni fausaga 1 (NS1) i le taimi muamua o le faʻamaʻi, e avea o se meafaigaluega vave e suʻesuʻe ai, e fetaui lelei mo le vave iloa i totonu o le 1-5 aso muamua o le amataga o faʻailoga. O nei suʻega e masani ona faia i totonu o le falemaʻi.nofoaga e tausi aipei o lefalema'i, falema'i, mamatagaluega fa'afuase'imo le vave faia o faaiuga ma le amataina o togafitiga.
Su'ega NS1 + IgG/IgM:Iloa fa'ama'i pipisi o lo'o iai nei ma fa'ama'i pipisi ua tuana'i e ala i le su'eina o polotini siama ma antibodies i le toto, ma avea ai ma mea aoga mo le iloa o fa'ama'i pipisi talu ai nei ma fa'ama'i pipisi ua tuana'i, po'o le fa'ailoaina o fa'ama'i pipisi lona lua. E masani ona fa'aaogaina nei mea ifalema'i, falema'i, mafale su'esu'e tutotonumo iloiloga atoatoa o fa'ama'i.
Su'ega Molekiula:Iloa le RNA viral i le toto, e sili ona aoga i totonu o le vaiaso muamua o le maʻi, ma e faʻaaogaina i le amataga o le faʻamaʻi mo le faʻamaoniga saʻo, aemaise lava i tulaga ogaoga. O nei suʻega e faia muamua i totonu ofale su'esu'e tutotonufaatasi ai ma le gafatia fa'amolekulēkiu molecular su'esu'ega ona o le mana'omia o meafaigaluega fa'apitoa.
Fa'asologa:Fa'ailoa mai mea tau kenera o le DENV e su'esu'e ai ona uiga, suiga, ma le evolusione, e taua tele mo su'esu'ega fa'ama'i pipisi, su'esu'ega o fa'ama'i pipisi, ma le siakiina o fesuia'iga o siama ma mamanu o le fesiita'iga. O lenei suega e faia i totonufale su'esu'emafale suʻesuʻe faʻapitoa mo le soifua maloloina lautelemo suʻesuʻega loloto o genomic ma faʻamoemoega o le mataʻituina.
I le taimi nei, e leai se togafitiga faapitoa e puipuia ai le dengue mai siama. O le pulega e taulaʻi i le tausiga lagolago e pei o le faʻasusuina o le tino, faʻaitiitia le tiga ma le mataʻituina lelei. E tatau ona maitauina o le vave iloa o le faʻamaʻi dengue e mafai ona puipuia ai ni taunuuga matuia.
O loʻo ofoina atu e le Macro & Micro-Test ni pusa faʻataʻitaʻi eseese o RDTs, RT-PCR ma le Sequencing mo le iloa o le dengue ma le mataʻituina o faʻamaʻi pipisi:
Vairasi Dengue I/II/III/IV NukleaMeafaigaluega mo le Su'esu'eina o le 'Aseta- vai/fa'amamāina i le vai;
Antigen o le Dengue NS1, Antibody o le IgM/IgGMeafaigaluega Su'esu'e Fa'alua;
HWTS-FE029-Pusa mo le Iloa o Antigen o le Dengue NS1
Pusa Fa'aleleia Atili o le Genome mo Ituaiga o Vairusi Dengue 1/2/3/4 (Metotia Fa'ateleina o le Multiplex)
Pepa e feso'ota'i:
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0168170218300091?via%3Dihub

Taimi na lafoina ai: Oke-21-2024