Su'esu'ega o le nucleic acid e tolu-i-le-tasi: COVID-19, fulū A ma le fulū B virus, uma i totonu o le paipa e tasi!

Ua mafua ona o le Covid-19 (2019-nCoV) le faitau selau miliona o faʻamaʻi ma le faitau miliona o maliu talu mai lona pepesi i le faaiuga o le 2019, ma avea ai ma faʻalavelave faʻafuaseʻi tau soifua maloloina i le lalolagi atoa. Na tuʻuina mai e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) ni "ituaiga eseese e popole i ai"[1], e pei o le Alpha, Beta, Gamma, Delta ma le Omicron, ma o le ituaiga Omicron mutant o le ituaiga sili lea ona taatele i le faʻamaʻi pipisi i le lalolagi i le taimi nei. A maeʻa ona aʻafia i le Omicron mutant, e fai si māmā o faʻailoga, ae mo tagata faʻapitoa e pei o tagata e vaivai le puipuiga o le tino, tagata matutua, faʻamaʻi tumau ma tamaiti, o le lamatiaga o maʻi tigaina poʻo le oti foʻi pe a uma ona aʻafia e maualuga pea. O le fua faatatau o le oti o ituaiga mutant i Omicron, o faʻamaumauga moni o le lalolagi e faʻaalia ai o le averesi o le fua faatatau o le oti e tusa ma le 0.75%, e tusa ma le 7 i le 8 taimi nai lo le fulū, ma o le fua faatatau o le oti o tagata matutua, aemaise lava i latou e silia ma le 80 tausaga le matutua, e sili atu i le 10%, e toetoe lava 100 taimi nai lo le fulū masani.[2]O fa'ailoga masani o le fa'ama'i pipisi o le fiva, tale, mago o le fa'a'ī, tiga o le fa'a'ī, tiga o le fatu, ma isi mea fa'apena. O tagata mama'i tigaina e ono maua i le dyspnea ma/po'o le hypoxemia.

E fa ituaiga o siama fulū: A, B, C ma le D. O ituaiga autū o faʻamaʻi pipisi o le subtype A (H1N1) ma le H3N2, ma le strain B (Victoria ma Yamagata). O le fulū e mafua mai i le siama fulū o le a mafua ai faʻamaʻi pipisi faʻavaitaimi ma faʻamaʻi pipisi e le mafai ona vavaloina i tausaga taʻitasi, faʻatasi ai ma le maualuga o le fua faatatau o le aʻafia ai. E tusa ai ma fuainumera, e tusa ma le 3.4 miliona mataupu e togafitia mo faʻamaʻi e pei o le fulū i tausaga taʻitasi[3], ma e tusa ma le 88,100 mataupu o faʻamaʻi manava e fesoʻotaʻi ma le fulū e oʻo atu ai i le oti, e mafua ai le 8.2% o maliu ona o faʻamaʻi manava[4]. O fa'ailoga fa'apitoa e aofia ai le fiva, tiga o le ulu, tiga o le tino ma le tale mago. O vaega e maualuga le lamatiaga, e pei o fafine ma'itaga, pepe, tagata matutua ma gasegase e iai fa'ama'i tumau, e faigofie ona a'afia i le niumonia ma isi fa'alavelave, lea e ono o'o atu ai i le oti i tulaga ogaoga.

1 COVID-19 fa'atasi ai ma lamatiaga o le fulū.

O le pipisi fa'atasi o le fulū ma le COVID-19 e ono fa'ateteleina ai le a'afiaga o le fa'ama'i. O se su'esu'ega a Peretania ua fa'aalia ai[5], pe a faʻatusatusa i le faʻamaʻi COVID-19 na o ia, o le lamatiaga o le faʻaaogaina o le masini ea ma le lamatiaga o le maliu i le falemaʻi i gasegase COVID-19 e maua i le siama o le fulū ua faʻateleina i le 4.14 taimi ma le 2.35 taimi.

Na lomia e le Kolisi Faafomaʻi a Tongji o le Iunivesite o Saienisi ma Tekinolosi o Huazhong se suʻesuʻega[6], lea na aofia ai suʻesuʻega e 95 e aofia ai gasegase e 62,107 i le COVID-19. O le fua faatatau o le aʻafia faʻatasi o le siama o le fulū e 2.45%, ma o le fulū A e sili atu le maualuga o le pasene. Pe a faʻatusatusa i gasegase na aʻafia i le COVID-19, o gasegase na aʻafia faʻatasi i le fulū A e maualuga tele le lamatiaga o ni taunuuga ogaoga, e aofia ai le ulufale i le ICU, lagolago i le ea faʻapitoa ma le oti. E ui e maualalo le aʻafia faʻatasi o le aʻafia, ae o gasegase e aʻafia faʻatasi e feagai ma le lamatiaga maualuga o ni taunuuga matuia.

O se meta-analysis ua faʻaalia ai[7], pe a faʻatusatusa i le B-stream, e sili atu le ono aʻafia faʻatasi le A-stream ma le COVID-19. I totonu o le 143 o gasegase na aʻafia faʻatasi, e 74% o loʻo aʻafia i le A-stream, ma le 20% o loʻo aʻafia i le B-stream. O le aʻafia faʻatasi e ono oʻo atu ai i ni maʻi sili atu ona ogaoga mo gasegase, aemaise lava i vaega vaivai e pei o tamaiti.

O suʻesuʻega i tamaiti ma talavou e i lalo ifo o le 18 tausaga na taofia i le falemaʻi pe maliliu i le fulū i le vaitau o le fulū i le Iunaite Setete i le 2021-22 na maua ai[8]o le mea e tupu i le pipisi fa'atasi ma le fulū i le COVID-19 e tatau ona ua'i atu i ai. I totonu o mataupu o le taofia i le falema'i e feso'ota'i ma le fulū, e 6% na pipisi fa'atasi ma le COVID-19 ma le fulū, ma o le pasene o maliu e feso'ota'i ma le fulū na si'itia i le 16%. O lenei fa'ai'uga e fa'ailoa mai ai o gasegase e pipisi fa'atasi ma le COVID-19 ma le fulū e mana'omia le lagolago manava e fa'amalosi ma e le fa'amalosi nai lo i latou e na'o le pipisi i le fulū, ma fa'ailoa mai ai o le pipisi fa'atasi e ono o'o atu ai i le lamatiaga sili atu ona ogaoga o fa'ama'i i tamaiti.

2 Su'esu'ega eseese o le fulū ma le COVID-19.

E matuā pipisi uma faʻamaʻi fou ma le fulū, ma e tutusa foʻi nisi o faʻailoga o le tino, e pei o le fiva, tale ma le tiga o le ulu. Peitaʻi, e eseese auala e togafitia ai nei siama e lua, ma e eseese foʻi vailaʻau e faʻaaogaina e teteʻe atu i siama. I le taimi o togafitiga, e ono suia e vailaʻau faʻaalia masani o le faʻamaʻi, ma faigata ai ona iloa le faʻamaʻi e ala i faʻailoga. O le mea lea, e manaʻomia ona faʻalagolago le saʻo o le COVID-19 ma le fulū i le iloa o le eseesega o siama ina ia mautinoa e mafai e tagata maʻi ona maua togafitiga talafeagai ma lelei.

O le tele o fautuaga autasi i le suʻesuʻeina ma le togafitia o loʻo fautua mai ai o le saʻo o le faʻamaoniga o le COVID-19 ma le siama o le fulū e ala i suʻega i totonu o le fale suʻesuʻe e matua taua tele mo le faʻatulagaina o se fuafuaga talafeagai mo togafitiga.

《Fuafuaga mo le Su'esu'eina ma le Togafitiga o le Fulu (Lomiga 2020)[9]ma le "Maliliega Fa'apitoa mo le Su'esu'eina ma le Togafitiga o le Fulu Matutua mo Fa'alavelave Tutupu Fa'afuase'i (Lomiga 2022)"[10]Ua faamanino mai uma lava o le fulū e tutusa ma nisi o faʻamaʻi i le COVID-19, ma o le COVID-19 e iai ni faʻailoga mama ma masani e pei o le fiva, tale mago ma le tiga o le faʻaʻī, lea e le faigofie ona iloa mai le fulū; o faʻailoga ogaoga ma mataʻutia e aofia ai le niumonia ogaoga, faʻamaʻi o le manava faʻafuaseʻi ma le le faʻatinoina o le gaioiga o totoga, ia e tutusa ma faʻailoga faafomaʻi o le fulū ogaoga ma mataʻutia, ma e manaʻomia ona iloa e ala i le mafuaʻaga.

"Fuafuaga mo le su'esu'eina ma le togafitia o le fa'ama'i pipisi fou o le coronavirus (lomiga lona sefulu mo le fa'atinoina o fa'ata'ita'iga"[11]na taʻua ai e tatau ona iloa le eseesega o le faʻamaʻi pipisi o le Covid-19 mai le faʻamaʻi pipisi o le ala manava pito i luga e mafua mai i isi siama.

3 Eseesega i togafitiga o le fulū ma le faʻamaʻi pipisi o le COVID-19

O le 2019-nCoV ma le fulū o ni faʻamaʻi eseese e mafua mai i siama eseese, ma e eseese foʻi auala e togafitia ai. O le faʻaaogaina lelei o vailaʻau faʻasaga i siama e mafai ona taofia ai faʻalavelave matuia ma le lamatiaga o le oti ona o faʻamaʻi e lua.

E fautuaina le fa'aaogaina o vaila'au fa'asaga i siama laiti e pei o le Nimatvir/Ritonavir, Azvudine, Monola ma vaila'au fa'asaga i siama e pei o le tuiina o le Ambaviruzumab/Romisvir monoclonal antibody i le COVID-19.[12].

O vailaʻau e teteʻe i le fulū e faʻaaogaina tele ai neuraminidase inhibitors (oseltamivir, zanamivir), hemagglutinin inhibitors (Abidor) ma RNA polymerase inhibitors (Mabaloxavir), ia e iai ni aafiaga lelei i siama o le fulū A ma le B o loʻo taatele i le taimi nei.[13].

E taua tele le filifilia o se vailaʻau talafeagai e teteʻe atu ai i siama e teteʻe atu i siama (antiviral) mo le togafitia o le 2019-nCoV ma le fulū. O le mea lea, e taua tele le faʻailoa manino o le siama e taʻitaʻia ai togafitiga faafomaʻi.

4 Oloa mo le siakiina o so'oga fa'atolu o le COVID-19/ Influenza A / Influenza B mo le nucleic acid

O lenei oloa e maua ai le vave ma le sa'o o le fa'ailoaina of 2019-nCoV, vairasi o le influenza A ma le influenza B, ma fesoasoani e iloa ai le eseesega o le 2019-nCoV ma le fulū, o faʻamaʻi pipisi e lua o le manava e tutusa faʻailoga faʻapitoa ae eseese auala e togafitia ai. O le faʻailoaina o le siama, e mafai ona taʻitaʻia ai le atinaʻeina o polokalame togafitiga faʻapitoa ma faʻamautinoa e mafai e tagata gasegase ona maua togafitiga talafeagai i le taimi tatau.

Fofo atoa:

Aoina o faʻataʻitaʻiga--Nucleic acid extraction--Detection reagent--polymerase chain reaction

xinFa'ailoaina sa'o: fa'ailoa le Covid-19 (ORF1ab, N), siama o le influenza A ma le siama o le influenza B i totonu o le tasi paipa.

E matuā ma'ale'ale lava: O le LOD o le Covid-19 e 300 kopi/mL, ma o le LOD o siama o le influenza A ma le B e 500 kopi/mL.

Auiliiliga atoatoa: O le Covid-19 e aofia ai ituaiga uma ua iloa e iai le mutant, faatasi ai ma le fulū A e aofia ai le H1N1 fa'avaitaimi, H3N2, H1N1 2009, H5N1, H7N9, ma isi, ma le fulū B e aofia ai ituaiga o Victoria ma Yamagata, ina ia mautinoa e leai se tasi e misia le iloa.

Puleaina lelei e fa'atuatuaina: pulea lelei/le lelei ua fausia i totonu, fa'asinomaga i totonu ma le UDG enzyme pulea lelei e fa'alua, mata'ituina o reagents ma fa'agaioiga e fa'amautinoa ai taunu'uga sa'o.

Faʻaaogaina lautele: fetaui ma le meafaigaluega autū o le PCR fluorescence e fa-ala i le maketi.

Ave'esea otometi: fa'atasi ai ma le Macro & Micro-Tfa'atataufaiga otometi e aveese ai le nucleic acid ma vailaʻau e aveese ai, e faʻaleleia atili ai le lelei o galuega ma le tutusa o taunuuga.

Fa'amatalaga oloa

Fa'asinomaga

1. Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi. Siakiina o fesuiaiga o le SARS‑CoV‑2[EB/OL]. (2022‑12‑01) [2023‑01‑08]. https://www.who.int/activities/tracking‑SARS‑CoV‑2‑variants.

2. Fa'amatalaga Fa'amaonia _ Liang Wannian: O le fua faatatau o le oti i Omicron e 7 i le 8 taimi nai lo le fulū _ Influenza _ Epidemic _ Mick _ Sina News.http://k.sina.com.cn/article_3121600265_ba0fd7090010198ol.html.

3. Feng LZ, Feng S, Chen T, ma isi. Avega o feutagaiga fa'apitoa mo ma'i e pei o le fulū i Saina e feso'ota'i ma le fulū, 2006-2015: o se su'esu'ega fa'avae i luga o le faitau aofa'i [J]. Influenza Other Respir Viruses, 2020, 14(2): 162-172.

4. Li L, Liu YN, Wu P, ma isi. O le tele o le maliu i le manava i Saina ona o le fulū, 2010-15: o se suʻesuʻega e faʻatatau i le faitau aofaʻi [J]. Lancet Public Health, 2019, 4(9): e473-e481.

5. Swets MC, Russell CD, Harrison EM, ma isi. Fa'ama'i pipisi fa'atasi o le SARS-CoV-2 ma siama o le fulū, siama o le respiratory syncytial, po'o adenoviruses. Lancet. 2022; 399(10334):1463-1464.

6. Yan X, Li K, Lei Z, Luo J, Wang Q, Wei S. O le taatele ma taunuuga e fesoʻotaʻi ma le pipisi faʻatasi i le va o le SARS-CoV-2 ma le fulū: o se iloiloga faʻapitoa ma se meta-auiliiliga. Int J Infect Dis. 2023; 136:29-36.

7. Dao TL, Hoang VT, Colson P, Million M, Gautret P. Fa'ama'i pipisi fa'atasi o le SARS-CoV-2 ma siama o le fulū: O se iloiloga fa'apitoa ma se meta-au'ili'iliga. J Clin Virol Plus. 2021 Setema; 1(3):100036.

8. Adams K, Tastad KJ, Huang S, ma isi. O le taatele o le SARS-CoV-2 ma le Influenza ma uiga fa'apitoa i tamaiti ma talavou e <18 tausaga le matutua na taofia i le falema'i pe maliu i le Influenza - Iunaite Setete, 2021-22 Influenza Season. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2022; 71(50):1589-1596.

9. Komiti Fa'ale-Atunu'u mo le Soifua Maloloina ma le Manuia o le Malo o Tagata o Saina (PRC), pulega a le setete o vaila'au fa'a-Saina masani. Polokalama mo le Su'esu'eina ma Togafitiga o le Fulu (Lomiga 2020) [J]. Chinese Journal of Clinical Infectious Diseases, 2020, 13(6): 401-405,411.

10. Lālā o Foma'i Fa'afuase'i o le Asosi Fa'afoma'i Saina, Lālā o Foma'i Fa'afuase'i o le Asosi Fa'afoma'i Saina, Asosi Fa'afoma'i Fa'afuase'i Saina, Asosi Fa'afoma'i Fa'afuase'i Beijing, Komiti Fa'apolofesa o Foma'i Fa'afuase'i a le 'Autau a le Saolotoga o Tagata Saina. Maliliega a Tagata Tomai Fa'afuase'i i le Su'esu'eina ma Togafitiga o le Fulū o Tagata Matutua (Lomiga 2022) [J]. chinese journal of critical care medicine, 2022, 42(12): 1013-1026.

11. Ofisa Aoao o le Komisi o le Soifua Maloloina ma le Manuia o le Setete, Matagaluega Aoao o le Pulega a le Setete o Foma’i Fa’aleaganu’u Saina. Fa’asilasilaga i le Lomia ma le Tufaina atu o le Fuafuaga mo le Su’esu’eina ma Togafitiga o le Fa’ama’i o le Coronavirus (Lomiga Fa’ata’ita’i lona Sefulu).

12. Zhang Fujie, Zhuo Wang, Wang Quanhong, ma isi. O le maliliega a tagata atamamai i togafitiga fa'asaga i siama mo tagata ua a'afia i le coronavirus fou [J]. Chinese Journal of Clinical Infectious Diseases, 2023, 16(1): 10-20.

13. Lālā o Foma'i Fa'afuase'i o le Asosi Fa'afoma'i Saina, Lālā o Foma'i Fa'afuase'i o le Asosi Fa'afoma'i Saina, Asosi Fa'afoma'i Fa'afuase'i Saina, Asosi Fa'afoma'i Fa'afuase'i Beijing, Komiti Fa'apolofesa o Foma'i Fa'afuase'i a le 'Autau a le Saolotoga o Tagata Saina. Maliliega a Tagata Tomai Fa'afuase'i i le Su'esu'eina ma Togafitiga o le Fulū o Tagata Matutua (Lomiga 2022) [J]. chinese journal of critical care medicine, 2022, 42(12): 1013-1026.


Taimi na lafoina ai: Mati-29-2024