1 Talaaga o le Faʻamaʻi Dengue: O se Luʻitau o le Soifua Maloloina Lautele i le Lalolagi ua Faʻateleina
O le Dengue o se faʻamaʻi pipisi e feaveaʻi e namu e mafua mai i le siama dengue (DENV), lea ua tulaʻi mai o le faʻamaʻi pipisi e sili ona vave ona salalau i le lalolagi atoa, ma ua avea ma lamatiaga tele i le saogalemu o le soifua maloloina lautele. I le luasefulu tausaga ua tuanaʻi, ua matuā faʻateleina le aofaʻi o mataupu o le dengue i le lalolagi atoa, ma ua faaluaina le aofaʻi o mataupu ua lipotia mai i tausaga taʻitasi talu mai le 2021 [1]. Ia Tesema 2023, na faʻalauiloa ai e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO) se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le dengue i le lalolagi atoa e faʻamalosia ai taumafaiga faʻavaomalo e tali atu ai. O fua faʻatatau o faʻamaʻi pipisi mai le WHO ua faʻaalia ai e tusa ma le 3.9 piliona tagata i le lalolagi atoa o loʻo lamatia i le faʻamaʻi dengue, ma e tusa ma le 390 miliona faʻamaʻi e tutupu i tausaga taʻitasi—e 96 miliona o loʻo i ai o ni mataupu e manino mai i le falemaʻi [1,2].
2 Fa'amatalaga Taua o Fa'ama'i
O uiga fa'ama'i pipisi o le dengue e fa'atulagaina e le fegalegaleaiga o mea tau siama, si'osi'omaga fa'ama'i, tali atu o le puipuiga o le tino, ma tulaga fa'aagafesootai ma le siosiomaga. O se malamalamaga atoatoa i nei uiga e taua tele mo le atina'eina o fuafuaga puipuia ma pulea lelei fa'apea fo'i ma auala sa'o e su'esu'e ai.
2.1 Vectors o Felauaiga ma Faʻataʻitaʻiga o Felauaiga i le Aai
E masani ona feavea'i le siama dengue e ala iAedes aegypti ma Aedes albopictusnamu. I totonu o nei ituaiga o namu e feaveaʻi ai siama, o le Aedes aegypti ua lauiloa o le avefeʻau sili ona taua e feaveaʻi ai siama, e iloga i le maualuga o le "fetuunaʻi o tagata" ma le salalau lautele i totonu o taulaga i le teropika ma le subtropical. E le pei o isi namu e feaveaʻi ai siama arboviral, o le Aedes aegypti e faaalia ai uiga taua nei o le epidemiology:
-E sili atu le fiafia i le fanafanau i siosiomaga e faʻaaogaina e tagata (e pei o pusa e teu ai vai, paʻu taʻavale ua lafoaʻi)
-O se aafiaga malosi i le toto o le tagata e avea o se puna o meaʻai
-Amioga e fafaga ai i le ao
O nei uiga e faʻamatalaina ai le dengue o se faʻamaʻi masani."fa'ama'i pipisi i le taulaga,"faatasi ai ma le lelei o le faasalalauina o le faamai ua matua siitia i nofoaga e toatele tagata. Ua faaalia e suesuega a le WHO i totonu o taulaga e toatele tagata, o le faateleina o le fesoota’iga a namu ma tagata e mafai ona siitia ai le numera autu o le toe gaosia (R₀) o le DENV, ma faatelevaveina ai le salalau o faamai pipisi [2].
2.2 Aga o le Faasalalauina o Faasalalauga i le Lalolagi Atoa ma Mea e Mafai ona Faia
E tusa ai ma lipoti a le WHO, o le aofaʻi o mataupu o le dengue i le lalolagi atoa ua lipotia mai ua matuā faateleina i le luasefulu tausaga ua mavae [1,3]. O lenei agaʻigaʻi i luga e mafua ona o mea nei e fesoʻotaʻi faʻatasi:
(1) Suiga o le Tau: O le si'itia o le vevela o le lalolagi e le gata ina fa'alauteleina ai le tele o nofoaga talafeagai mo namu e feavea'i ai le fa'ama'i ae fa'apu'upu'u ai fo'i le vaitaimi e fa'atupu ai le fa'ama'i o le DENV i totonu o le namu, ma fa'aleleia atili ai le lelei o le fesiita'iga. O suiga e mafua mai i le tau i le tele o namu ua fa'amaonia e le WHO o se fa'amaoniga fa'atuatuaina o le fa'agasologa o le fa'ama'i o le dengue i le taimi ma le taimi.
(2) Fa'atupuina o le taulaga: O le fa'alauteleina vave ma le le fuafuaina o taulaga ua fa'atupuina ai le tele o nofoaga e fa'atupu ai le pepesi o namu, ae o le fa'ateleina o le faitau aofa'i o tagata ua fa'amalosia ai le fa'aauauina o filifili o le pipisi o le DENV.
(3) Femalagaaiga o le Faitau aofaʻi o tagata i le lalolagi atoa: O femalagaaiga faavaomalo ma fefaatauaiga ua faafaigofieina ai le vave o le sosolo atu o le DENV i tuaoi, ma faalauiloa ai le suiga mai mataupu mai fafo i le sosolo tumau i totonu o le atunuu. O faamaumauga o le mataituina a le WHO ua faaalia ai i le va o le 2010 ma le 2021, na lipotia mai ai e le Iunaite Setete le 7,528 mataupu o le dengue e fesootai ma femalagaaiga, e 3,135 na manaomia ai le taofia i le falemai ma le 19 na iu ai i le oti.
(4) Fa'alauteleina o le Fa'asalalauina o Vectors: I le lalolagi atoa, o lo'o fa'aauau pea ona fa'alauteleina le vaega o Aedes aegypti ma Aedes albopictus, fa'atasi ai ma namu Aedes ua fa'ateleina ona nonofo i nisi vaega o Europa. O le i'uga, ua suia le dengue mai se fa'ama'i pipisi masani i se tulaga lamatia i le soifua maloloina lautele i le lalolagi atoa.
2.3 Faiga o le Co-circulation ma le Toe Fa'ama'i i le Multi-Serotype
O le siama Dengue e aofia ai serotypes e fa e eseese a latou antigens (DENV-1 i le DENV-4). O le pipisi i le tasi serotype e maua ai le puipuiga tumau mai lena serotype patino ae na o le puipuiga le tumau ma le vaega mai isi serotypes e tolu. O le faitau aofaʻi lautele e faigofie ona aʻafia i le DENV, ma e na o se vaega o tagata ua aʻafia e atiaʻe ni maʻi faʻapitoa [2].
I totonu o itulagi e masani ona a'afia ai, e masani ona feosofi fa'atasi le tele o serotypes DENV i le taimi e tasi, ma iu ai ina ono a'afia tagata i le tele o fa'ama'i dengue i o latou olaga atoa. Ua fa'ailoa mai e su'esu'ega fa'ama'i a le WHO le feosofi fa'atasi o le tele o serotypes o se tasi lea o mafua'aga autū o le pepesi fa'afuase'i o le dengue [1].
2.4 Fa'ama'i Fa'alua ma le Fa'amalosia o le Antibody-Dependant
O se mea mata'utia ma tulaga ese i le fa'ama'i pipisi o le dengue o lefa'aleleia atili e fa'alagolago i le antibody (ADE). I le taimi o le faʻamaʻi pipisi lona lua i se ituaiga DENV heterologous, o antibodies e le faʻaleagaina e gaosia i le taimi o le faʻamaʻi pipisi muamua e faʻafaigofie ai le ulufale atu o siama i totonu o monocytes ma macrophages, ma faʻateleina ai le faʻateleina o siama. O lenei faiga ua lauiloa lautele e le WHO o se mea taua e mafua ai le dengue ogaoga, e aofia ai le dengue hemorrhagic fever ma le dengue shock syndrome [1].
O faʻamaumauga faʻamaʻi pipisi a le WHO o loʻo faʻaalia pea o tagata taʻitoʻatasi e maua i le faʻamaʻi dengue lona lua e maualuga atu le lamatiaga o le aʻafia i se faʻamaʻi ogaoga pe a faʻatusatusa i latou e maua i le faʻamaʻi muamua—o se uiga e taua tele mo le mataʻituina o faʻamaʻi ma le puleaina o togafitiga faafomaʻi. E taua le maitauina e ui ina siʻitia le lamatiaga o le faʻamaʻi ogaoga i le taimi o le faʻamaʻi lona lua, o le faʻamaʻi i soʻo se ituaiga DENV e ono mafai ona alualu i luma i le dengue ogaoga [1].
2.5 Fa'ailoga Fa'afoma'i e Le Fa'apitoa ma le Lamatiaga o le Su'esu'ega Sese
E lē o fa’apitoa fa’ailoga o le dengue, aemaise lava i le amataga o le ma’i, e masani ona fefiloi ma isi fa’ama’i pipisi e feavea’i e namu (e pei o le chikungunya ma siama Zika) fa’apea fo’i ma nisi fa’ama’i pipisi o le manava. O fua fa’atatau a le WHO e fa’ailoa mai ai e 40-80% o fa’ama’i pipisi o le DENV e leai ni fa’ailoga [3].
O faʻaaliga masani faʻapitoa e aofia ai:
-Fiva ogaoga (e tumau mo le 2-7 aso, lea e ono lua ona vaega)
-Tiga tiga tele o le ulu ma le tiga i tua o mata (tiga i tua o mata)
-Tiga o maso ma so'oga (e masani ona ta'ua o le "fiva o ponaivi mageso")
-Mageso o le macular po'o le maculopapular
-Fa'aaliga toto mama (e pei o le ecchymosis, epistaxis, tafe toto o le gingival)
E masani ona vaevaeina le dengue fa'ailoga i ni vaega eseese se tolu: le vaega fiva, le vaega taua, ma le vaega toe malosi. E tusa ma le itiiti ifo i le 5% o gasegase e iai fa'ailoga e aga'i atu i le dengue ogaoga. Ona o le leai o ni fa'ailoga fa'apitoa, o le fa'amaoniga e fa'avae i luga o fa'ailoga fa'apitoa e faigata, lea e fa'ateleina ai le lamatiaga o le sese o le fa'amaoniga ma le le atoatoa o le fa'amaoniga. Ua fa'amamafa manino e le WHO e le lava le fa'amaoniga fa'apitoa e fa'amautinoa ai le sa'o, ma avea ai le fa'amaoniga i le fale su'esu'e e taua tele [1].
3 Manatu Autū mai le WHO “Su'ega Fa'asu'esu'e mo le Vairasi Dengue: Taiala Fa'avaitaimi, Aperila 2025″
Ia Aperila 2025, na faʻalauiloa mai ai e le Faʻalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi ni taʻiala faʻavaitaimi fou i suʻega i fale suʻesuʻe mo le DENV, ma tuʻuina atu ai ni taʻiala faʻapitoa faʻamaonia mo le suʻesuʻeina o le dengue i le lalolagi atoa. O lenei taʻiala e tuʻufaʻatasia ai faʻamaoniga aupito lata mai i suʻega i fale suʻesuʻe o le dengue i le tulaga o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le dengue i le lalolagi atoa ma ofoina atu ni fautuaga aoga e faʻapitoa mo nofoaga ma tulaga eseese o punaoa.

3.1 Mataupu Faavae Autū o le Fuafuaga o Su'ega
O le taʻiala e faʻamamafa ai e tatau ona faʻaaogaina se fuafuaga suʻega tuʻufaʻatasi mo le suʻesuʻeina o le dengue e faʻavae i luga o le tulaga o le maʻi [1]. Ona o le leai o se algorithm faʻapitoa mo suʻesuʻega, e tatau ona fetuʻunaʻi fuafuaga suʻega i tulaga faʻalotoifale o faʻamaʻi pipisi, ma amanaʻia ai mea taua nei [1]:
-Tulaga o le faʻamaʻi: O le aofaʻi o aso talu ona amata le faʻailoga e fuafua ai le auala sili ona talafeagai mo le suʻega
-Ituaiga faʻataʻitaʻiga: O le talafeagai o le toto atoa, plasma, poʻo le serum mo le iloa o le DENV
-Fa'aitulagi fa'ama'i pipisi: O ituaiga DENV o lo'o feoa'i solo i le lotoifale ma le feoa'i fa'atasi o isi arboviruses
-Lamatiaga o le fa'ama'i fa'atasi: I vaega e fe'avea'i ai le fa'asalalauina o le arbovirus, e tatau ona mafaufau i le su'ega multiplex e iloa ai le eseesega i le va o siama eseese
3.2 Fuafuaga mo Su'ega Fa'avae i le Vaega
E tusa ai ma le taiala a le WHO, o suega i le fale suesue o le dengue e tatau ona mulimulita'i i taimi manino e fa'atatau i le tulaga o le ma'i [1,2]:
(1) Su'ega o le Vaega Fa'afuase'i (≤7 aso talu ona amata)
-Su'ega Nucleic Acid (Su'ega Molecular): O le reverse transcription-polymerase chain reaction (RT-PCR) ma isi metotia molecular e iloa ai le DENV RNA ma le maaleale tele.
-Su'ega Antigen: Iloa le antigen NS1, lea e mafai ona iloa i totonu o le 1-3 aso talu ona amata.
I le taimi o le fa'ama'i tigaina, e maualuga tele le maualuga o le viremia, ma e maua ai e le su'ega o le nucleic acid ma le antigen le lagona sili ona lelei.
(2) Su'ega o le Vaitaimi o le Toe Fa'aleleia (≥4 aso talu ona amata)
-Su'ega Serological: E masani ona iloa antibodies IgM i le aso 4 talu ona amata le siama.
-I le tele o tulaga, e tumau pea le IgM antibodies mo le 14-20 aso, ma o nisi tulaga, e mafai ona oo atu i le 90 aso le tumau.
-E fa'atapula'aina le aogā o le su'ega IgG mo le su'esu'eina o le dengue fa'afuase'i ona o le ono iai ni antibody e ono tali atu i isi siama mai fa'ama'i pipisi o le flavivirus po'o le tui puipui na faia muamua.

(3) Algorithm o le Su'esu'ega o Mataupu e Masalomia
O le taʻiala e aofia ai se algorithm e suʻesuʻe ai mataupu e masalomia o le dengue, ma fautuaina ai auala talafeagai e suʻe ai e faʻavae i aso talu ona amata le faʻailoga: O le suʻega o le antigen NS1 ma le suʻega o le nucleic acid o auala autū ia i le amataga, ae o le suʻega serological o le auala autū lea i le vaega mulimuli ane.
3.3 Iloiloga ma le Filifiliga o le Faatinoga o le Metotia o Su'ega
E tusa ai ma le WHO, o se iloiloga fa'apitoa o le fa'atinoga ma tulaga fa'atatau mo su'ega eseese o le dengue e fa'apea:
| Metotia o Su'ega | Fa'amoemoega | Fa'amalama Taimi | Tulaga Autū o le Talosaga | Mafaufauga |
| Su'ega o le Nucleic Acid | RNA siama | 1-7 aso talu ona amata | Fa'amaoniga vave, fa'ailoaina o le serotype | Metotia tulaga auro; mana'omia ai meafaigaluega fa'apitoa i fale su'esu'e ma tomai fa'apitoa fa'apitoa |
| Su'ega o le Antigen NS1 | Porotini e le fa'atulagaina | 1-3 aso talu ona amata le a'afiaga | Su'esu'ega vave vave | E maua i le faatulagaga o le suega vave (RDT), e talafeagai mo tulaga e fa'atapula'aina ai punaoa |
| Su'ega o le Antibody IgM | Antibodi IgM fa'apitoa | ≥4 aso talu ona amata le a'afiaga | Su'esu'ega o le fa'ama'i talu ai nei | E na'o le tasi le fa'ata'ita'iga o le serum e fa'ailoa mai ai se fa'ama'i pipisi talu ai nei; e mana'omia le seroconversion mo le fa'amaonia |
| Su'ega o le Antibody IgG | Antibodi IgG patino | Fa'ama'i pipisi muamua/fa'amalologa | Su'esu'ega fa'ama'i pipisi, iloiloga o le tulaga o le puipuiga o le tino | E le talafeagai se fa'ata'ita'iga serum e tasi mo le su'esu'eina o le dengue fa'afuase'i |
| Su'ega Tu'ufa'atasi (NS1+IgM/IgG) | Antigen + Antibodies | A'afiaga atoa o le ma'i | Su'esu'ega atoatoa o le fa'ama'i dengue | O le faatulagaga sili ona lelei o le RDT mo le su'esu'eina o le dengue i le taimi nei. |
| NGS | RNA siama | 1-7 aso talu ona amata | Su'esu'ega o le genomic viral | Manaʻomia ni meafaigaluega faʻapitoa mo le faʻasologa o faʻasologa ma tomai faʻapitoa i le auʻiliʻiliga o bioinformatics |
4 Fautuaga mo Oloa e Iloa ai le Dengue i Su'ega Fa'a-Macro ma Fa'a-Micro e tusa ai ma le Tulaga
Mo le lagolagoina o le puipuiga ma le puleaina o le dengue, ua tuʻuina atu e le Macro & Micro-Test se faila tuʻufaʻatasi o suʻesuʻega e aofia ai le suʻesuʻeina vave, faʻamaoniga faʻamolekula, ma le mataʻituina o genomic, e faʻafetaui ai manaʻoga i laʻasaga eseese o le puleaina o le faʻamaʻi pipisi.
4.1 Tulaga 1: Su'esu'ega Vave ma le Mata'ituina Fa'atatau
E talafeagai i falema'i fiva, nofoaga autū mo le tausiga o le soifua maloloina, su'esu'ega a nu'u mo le pepesi o le fa'ama'i, ma le karantina i uafu/tuaoi.
-Su'ega Vave o le Dengue Virus NS1 Antigen: E iloa vave ai le fa'ama'i (1-3 aso talu ona amata) fa'atasi ai ma taunu'uga i le 15-minute mo le fa'avasega vave.
-Su'ega Antibody IgM/IgG o le Dengue Virus: E iloa ai fa'ama'i pipisi muamua/lua e iloilo ai le lamatiaga ogaoga o fa'ama'i.
-Su'ega Vave Fa'atasi o le Dengue Virus NS1 Antigen + IgM/IgG: E iloa ai i le taimi e tasi le antigen ma antibodies mo le su'esu'ega atoa o le ma'i.
-Su'ega Antibody o le Chikungunya Virus IgM/IgG: E mafai ai ona faia se su'esu'ega eseese e iloa ai ma le sa'o siama fa'ama'i.
4.2 Tulaga 2: Su'esu'ega Sa'o ma le Tali Atu i Faalavelave Tutupu Faafuase'i
-Pusa mo le Su'esu'eina o le Dengue Virus I/II/III/IV Nucleic Acid: E iloa ma fa'avasega ai ituaiga e 4 (e le mafai ona iloa e 500 kopi/mL) mo le su'esu'eina o le pepesi.
-Lyophilized Dengue Virus PCR Kit: E mafai ona feavea'i i le vevela o le potu, talafeagai mo nofoaga e le lava punaoa ma fa'afuase'i ona pepesi.
-Dengue/Zika/Chikungunya Multiplex Real-Time PCR Kit: E iloa ai i le taimi e tasi arboviruses e 3 mo se su'esu'ega lelei i fa'ama'i pipisi faigata.

O vailaʻau uma o loʻo i luga e fetaui ma le AIO 800 Fully Automated Sample-to-Answer System, e faʻaitiitia ai le faʻagaioiga faʻatino ma le faʻaleagaina o isi mea, ma faʻaleleia atili ai le lelei ma le saogalemu faʻalenatura.
4.3 Tulaga 3: Su'esu'ega o Genomic ma le Su'esu'ega o le Gafa o Viral
E talafeagai i fale suʻesuʻe faʻasino i le atunuʻu, faʻalapotopotoga suʻesuʻe tau soifua maloloina lautele, e ogatasi ma le tulaga o le WHO i le NGS.
O fofo mo le mata'ituina o genomic a le Macro & Micro-Test e lagolagoina le fa'asologa atoa o le genome mo le su'eina o siama, fa'amaninoina o le filifili o fesiitaiga, mata'ituina o fesuiaiga eseese, ma le fetu'una'iga o fuafuaga mo tui puipui. Latou te lagolagoina le fa'agasologa o galuega fa'atino lima/otometi, fa'aleleia atili ai le gaosiga ma le toe gaosia, ma mafai ai e fale su'esu'e ona fa'aleleia mai su'ega masani i mata'ituina fa'apitoa, e ogatasi ma le fa'amamafa a le WHO i le fa'amalosia o le mata'ituina o le evolusione o siama.

4.4 Taua o Fofo Fa'atasi
E tuʻuina atu e le Macro & Micro-Test ni fofo atoatoa mo le suʻesuʻeina o le arbovirus, e lagolagoina ai laʻasaga taʻitasi o le puleaina o le faʻamaʻi pipisi: meafaigaluega suʻesuʻe vave mo nofoaga tau soifua maloloina i luma, faʻamaoniga faʻamolekiula mo le suʻesuʻeina saʻo, ma le gafatia o le auʻiliʻiliga o le genome atoa mo le mataʻituina o faʻamaʻi pipisi. Faatasi ai ma suʻega maualuga le faʻatinoga, faiga faʻagasologa fetuutuunai, ma faʻavae ua saunia mo le otometi, o nei fofo e faʻamalosia ai fale suʻesuʻe ma faiga faʻalesoifua maloloina lautele e faʻamalosia ai le sauniuni ma le tali atu i faʻamataʻu fou o le arbovirus i le lalolagi atoa.
Fa'asinomaga
[1] Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi. Su'ega i le Fale Su'esu'e mo le Vairasi o le Dengue: Ta'iala Fa'avaitaimi, Aperila 2025. Geneva: Fa'alapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi; 2025.
[2] Vaega Fautua Fa'atekinolosi a le WHO Global Arbovirus Initiative. Fa'amalosia o le Sauniuniga Fa'alelalolagi ma le Tali atu i Lamatiaga o Fa'ama'i Arboviral: O se Vala'au i se Gaioiga. Lancet Infect Dis. 2026;26(1):15-17.
[3] O le Lancet Microbe. Faatoilaloina o le Faafitauli o Su'esu'ega o le Dengue. Lancet Microbe. 2025;6(7):101190.
Taimi na lafoina ai: Mati-20-2026